Šta je osteoartritis

Osteoartritis (OA) je veoma često stanje koje može uticati na bilo koji zglob u telu. Najverovatnije će uticati na zglobove koji nose većinu naše težine, kao što su kolena i stopala. Zglobovi koje često koristimo u svakodnevnom životu, kao što su zglobovi šake, takođe su često pogođeni.

U zdravom zglobu, premaz od čvrstog, ali glatkog i klizavog tkiva, zvanog hrskavica, prekriva površinu kostiju i pomaže kostima da se slobodno kreću jedna naspram druge. Kada zglob razvije osteoartritis, deo hrskavice se istanji i površina postaje grublja. To znači da se zglob ne pomera tako glatko kao što bi trebalo.
Osteoartritis

Kada se hrskavica istroši ili ošteti, sva tkiva unutar zgloba postaju aktivnija nego što je normalno dok telo pokušava da popravi štetu. Procesi popravke mogu promeniti strukturu zgloba, ali često omogućavaju zglobu da radi normalno i bez ikakvog bola i ukočenosti. Skoro svi od nas će razviti osteoartritis u nekim zglobovima kako starimo, iako toga možda nismo ni svesni.

Zglobovi pogođeni osteoartritisom će imati grubu ili tanku hrskavicu, a kapsula koja drži zglob zajedno može

Šta uzrokuje osteoartritis?

Osteoartritis, česti oblik artritisa, proizlazi iz više faktora koji deluju sinergijski, dovodeći do oštećenja zglobova.

Starost, jedan od ključnih okidača, prouzrokuje postepeno istanjenje zaštitne hrskavice koja inače omekšava kontakte između kostiju.

Genetika, kao nasledni faktor, ima značajnu ulogu u podložnosti osteoartritisu. Ukoliko postoje prethodni slučajevi ovog oboljenja u porodici, povećava se rizik od razvoja osteoartritisa kod drugih članova porodice.

Težina, takođe, ima značajan uticaj, s obzirom da višak telesne mase povećava opterećenje na zglobovima, posebno na kolenima i kukovima, izlažući ih većem riziku od istrošenja hrskavice.

Prethodne povrede zglobova, poput preloma ili ozbiljnih oštećenja ligamenata, mogu povećati podložnost osteoartritisu u kasnijem životu.

Nestabilnost zglobova, izazvana genetskim faktorima, može doprineti povećanom riziku od osteoartritisa.

Pol i hormoni takođe imaju svoju ulogu, s obzirom da žene, posebno nakon menopauze, češće razvijaju osteoartritis. Hormonske promene tokom menopauze mogu doprineti oštećenju hrskavice.

Sportske aktivnosti koje uključuju intenzivno i ponavljajuće opterećenje zglobova mogu povećati rizik od osteoartritisa.

Osteoartritis, u krajnjoj liniji, predstavlja kompleksan spoj genetskih, životnih i fizičkih faktora koji zajedno pridonose njegovom nastanku. Razumevanje ovih uzroka ključno je za prevenciju i upravljanje ovim čestim zdravstvenim stanjem.

Simptomi osteoartritisa

Glavni simptomi osteoartritisa su bol i ukočenost u zglobovima. Ovo može otežati pomeranje zahvaćenih zglobova i obavljanje određenih aktivnosti.

Simptomi mogu doći i nestati, što može biti povezano sa stvarima kao što su nivoi aktivnosti, pa čak i vremenske prilike. U težim slučajevima, simptomi mogu biti kontinuirani.

Ostali simptomi koje zdravstveni radnik može primetiti uključuju:
  • Pojačan bol i ukočenost kada neko vreme niste pomerali zglobove
  • Zglobovi koji izgledaju nešto veći ili "kvrgaviji“ nego obično
  • Zvuk škripanja ili pucketanja ili osećaj u zglobovima
  • Ograničen opseg pokreta u zglobovima
  • Slabost i gubitak mišićne mase.
Osteoartritis može uticati na bilo koji zglob u telu. Najčešće pogođena područja su kolena, kukovi i mali zglobovi na rukama. Često ćete osetiti simptome samo u jednom zglobu ili u nekoliko zglobova u bilo kom trenutku.

Tipovi osteoartritisa

Primarni i sekundarni osteoartritis predstavljaju dva osnovna tipa degenerativnih oboljenja zglobova, a njihova suštinska razlika leži u uzrocima i kontekstu razvoja bolesti.
  • Primarni osteoartritis
    Primarni osteoartritis se razvija nezavisno, bez prepoznatljivog okidača ili specifičnog podsticaja.
    Genetski faktori, starenje i biomehanički aspekti, poput prekomernog opterećenja zglobova, smatraju se ključnim faktorima u nastanku primarnog osteoartritisa. Ovaj tip osteoartritisa može uticati na različite zglobove, uključujući kolena, kukove, ruke i kičmeni stub.
  • Sekundarni osteoartritis
    Sekundarni osteoartritis proizlazi iz prethodnih stanja ili faktora koji direktno utiču na zdravlje zglobova.
Povrede zglobova, prethodne hirurške intervencije, metabolički poremećaji, reumatoidni artritis i druge bolesti zglobova mogu izazvati sekundarni osteoartritis.

Lokacija zahvaćenih zglobova u sekundarnom osteoartritisu može varirati u zavisnosti od osnovnog uzroka. Na primer, osobe s reumatoidnim artritisom često razvijaju sekundarni osteoartritis u zglobovima koji su bili pogođeni reumatoidnim procesom.

Razumevanje nijansi između ova dva tipa osteoartritisa ključno je za preciznu dijagnozu i pravilno upravljanje ovom degenerativnom bolešću zglobova. Lekar će analizirati istoriju bolesti, simptome i dijagnostičke rezultate kako bi postavio dijagnozu i prilagodio terapiju individualnim potrebama pacijenta.

Dijagnostikovanje osteoartritisa

Dijagnoza osteoartritisa započinje razgovorom s lekarom, tokom kojeg se istražuju simptomi i faktori rizika. Nakon toga, sledi fizički pregled zglobova kako bi se procenila pokretljivost i identifikovali mogući znakovi oboljenja. Ukoliko su potrebne dodatne informacije, lekar može uputiti pacijenta na rendgenski snimak (RTG) ili multislajsni skener (MSCT) radi detaljnijeg pregleda struktura zglobova i postavljanja precizne dijagnoze.

Lečenje osteoartritis

Ne postoji lek za osteoartritis, ali mnogi ljudi sa osteoartritisom mogu efikasno upravljati svojim simptomima. Ovo im može pomoći da nastave sa svakodnevnim aktivnostima i žive zdravo i prijatno.

Budite pažljivi sa svim proizvodima ili tretmanima za koje se tvrdi da potpuno leče osteoartritis - lekar će
vam pomoći da pronađete pravi tretman.

Redovno vežbanje
Redovna vežba je jedan od najefikasnijih tretmana za lečenje osteoartritisa. Održava vaše zglobove i mišiće zdravim i fleksibilnim i može smanjiti bol. Vežbanje pomaže u sprečavanju i drugih zdravstvenih problema. Generalno, vežba treba da uključuje:
  • Istezanje mišića ili joga - da biste održali ili poboljšali svoju fleksibilnost
  • Jačanje mišića - vežbe sa tegovima i trakama za otpor poboljšavaju mišićnu snagu, što uklanja pritisak sa zglobova, jača kosti i poboljšava ravnotežu
  • Aktivnosti poput brzog hodanja, plivanja ili vožnje bicikla — da poboljšate svoju opštu kondiciju i zdravlje srca i pluća
Dobra je ideja da izaberete aktivnosti sa malim uticajem koje ne opterećuju zglobove. Izaberite aktivnosti u kojima uživate i koje su zgodne za obavljanje.

Razgovarajte sa svojim fizioterapeutom o tome kako da započnete program vežbanja koji je pravi za vas.

Zdrava ishrana i gubitak težine
Ne postoji dijeta koja će izlečiti osteoartritis. Uravnotežena ishrana pomaže da ostanete zdravi.

Dodatna telesna težina povećava stres na mnoge zglobove - posebno na kolena, kukove i donji deo leđa. Ako imate prekomernu težinu, gubitak težine može pomoći u smanjenju bolova i ograničiti dalje oštećenje zglobova.

Budite svesni zasićenih masti koje se nalaze u crvenom mesu, živini i punomasnim mlečnim proizvodima. Previše njih će povećati nivo nezdravog LDL holesterola, koji je povezan sa povećanim oštećenjem hrskavice kod ljudi sa osteoartritisom.

Specijalni uređaji i obuća
Štapovi za hodanje mogu pomoći da se smanji opterećenje na kukovima i kolenima i smanji bol kada se krećete. Pitajte svog fizioterapeuta za savet o korišćenju pomagala ili potpore.

Upravljanje bolom
Masaže, toplotni paketi i transkutana električna stimulacija nerava mogu pomoći kod bolova.

Grupa lekova za ublažavanje bolova koji se nazivaju nesteroidni antiinflamatorni lekovi mogu smanjiti bol, ukočenost i oticanje osteoartritisa. Proverite sa svojim lekarom da li su ovi prikladni za vas. Imaju mnogo potencijalnih neželjenih efekata, kao što su čir na želucu i krvarenje, problemi sa bubrezima i problemi sa srcem.

Injekcija kortizona u bolni zglob može vam olakšati bol na nekoliko nedelja, u zavisnosti od toga koji zglob je zahvaćen. Međutim, postoji ograničenje koliko injekcija možete imati.

Hirurgija
Ako simptomi utiču na svakodnevne aktivnosti i ne mogu se upravljati na druge načine, lekar može da vas uputi kod ortopedskog hirurga. Postoji nekoliko različitih vrsta operacija za osteoartritis.
Ažurirano: May 28, 2025 | Izdavač: Balkan Medic | O nama

Često postavljana pitanja

Osteoartritis je često stanje koje utiče na zglobove, posebno one koji nose težinu, poput kolena i stopala, i može uzrokovati bol i ukočenost.

Uzroci osteoartritisa uključuju starost, genetiku, višak telesne težine, prethodne povrede zglobova, nestabilnost zglobova i hormonske promene.

Iako ne postoji lek za osteoartritis, simptomi se mogu upravljati redovnim vežbanjem, zdravom ishranom, korišćenjem specijalnih pomagala, upravljanjem bolom i, u nekim slučajevima, hirurškim intervencijama.

Termini i Definicije

Osteoartritis je hronična degenerativna bolest zglobova karakterisana razgradnjom hrskavice i promenama na kostima, što dovodi do bolova, ukočenosti i otežanog kretanja.

Hrskavica je elastično vezivno tkivo koje oblaže zglobne površine kostiju, omogućavajući glatko kretanje zglobova i amortizaciju udaraca.

Artroskopija je minimalno invazivna hirurška procedura koja omogućava lekaru da pogleda unutar zgloba koristeći mali instrument sa kamerom, što može pomoći u dijagnostikovanju i lečenju problema povezanih s osteoartritisom.

Fizioterapija je tip rehabilitacije usmeren na poboljšanje pokretljivosti, snage i funkcije zahvaćenih zglobova kroz ciljane vežbe, što može pomoći u ublažavanju simptoma osteoartritisa.
Podeli