Šta je sinusitis?

Rinosinusitis, poznat i kao sinusitis, predstavlja upalu sluzokože koja prekriva sinuse, što rezultira simptomima poput guste nosne sluzi, začepljenog nosa i bolova u licu. Uobičajeno, sinusitis započinje kao obična virusna infekcija, poput prehlade. Simptomi se mogu postepeno pogoršavati, stvarajući nelagodu i ograničavajući normalno disanje. Važno je prepoznati ove znakove i odmah poduzeti korake kako bi se ublažili simptomi i sprečile potencijalne komplikacije. Upotreba dekongestiva, inhalacija pare, ili primena kortikosteroidnih sprejeva mogu pomoći u olakšavanju stanja. U nekim slučajevima, kada je sinusitis bakterijskog porekla, lekar može preporučiti antibiotike kako bi se suzbila infekcija. Važno je posetiti lekara radi precizne dijagnoze i prilagođenog pristupa lečenju sinusitisa. Održavanje zdrave okoline, izbegavanje potencijalnih iritanata te jačanje imunološkog sistema takođe su ključni faktori u prevenciji sinusitisa.
Šta je sinusitis?

Vrste sinusitisa

Sinusitis je infekcija sluznice sinusa u blizini nosa. Ove infekcije se najčešće javljaju nakon prehlade ili nakon pojave alergije. Postoje 4 vrste:
  • Akutna. Simptomi traju manje od četiri nedelje i postaju bolji uz odgovarajuću negu.
  • Subakutna. Ova vrsta infekcije se u početku ne poboljšava lečenjem. Simptomi traju 4 do 8 nedelja.
  • Hronični. Hronična infekcija nastaje loše lečenih akutnih infekcijaili ponovljenih. Ovi simptomi traju 8 nedelja ili duže.
  • Povratan. Ako imate tri ili više epizoda akutnog sinusitisa u toku godine, to se naziva rekurentnim.

Šta uzrokuje sinusitis?

Sinusitis je obično rezultat virusa prehlade ili gripa koji se širi na sinuse iz gornjih disajnih puteva. Samo nekoliko slučajeva je uzrokovano bakterijama koje inficiraju sinuse. Inficirani zub ili gljivična infekcija takođe mogu povremeno izazvati upalu sinusa.

Nije poznato šta tačno uzrokuje da sinusitis postane hroničan (dugotrajan), ali je povezan sa:
  • Mehaničkom opstrukcijom - Devijacija septuma, bilo koje otoke u nosu poput nosnih polipa
  • Fokalnom infekcijom - obična prehlada, infekcije nosa, adenotonzilitis, ekstrakcija zuba, trauma, izlaganje prašnjavim ili zagađenim područjima
  • Alergijama, uključujući alergijski rinitis, astmu i polenu groznicu
  • Imunodeficijencijom / oslabljen imuni sistem
  • Autonomnom neravnotežom - emocionalni poremećaji, stres, toplotne promene, promena vlažnosti
  • Hormonima - trudnoća, pubertet, hipotiroidizam
  • Pušenjem.

Simptomi sinusitisa

Sinusitis se obično javlja nakon infekcije gornjih disajnih puteva, kao što je prehlada. Ako imate upornu prehladu i razvijete dole navedene simptome, možda imate sinusitis.

Uobičajeni znaci i simptomi sinusitisa uključuju:
  • Promenjena nazalna ili postnazalna kap (sluz kaplje niz grlo)
  • Iscjedak iz nosa (gusti žuti ili zeleni iscjedak iz nosa)
  • Pritisak lica (naročito oko obraza, nosa, očiju i čela) i/ili bol u zubima ili ušima
  • Halitozu (loš zadah)
  • Smanjen osećaj mirisa
  • Kašalj, visoka temperatura (groznica)
  • Nedostatak snage
  • Smanjen osećaj mirisa
  • Osetljivost lica, povremeno oticanje lica
  • Osećaj začepljenosti nosa
  • Upaljeno grlo
  • Sinusnu glavobolju
  • Zubobolju.

Dijagnostikovanje sinusitisa

Dijagnostika sinusitisa se obično započinje fizičkim pregledom kod lekara, gde će stručnjak pažljivo oceniti simptome i anamnezu pacijenta. Tokom fizičkog pregleda, lekar će obratiti pažnju na otečenost i crvenilo nosne sluzokože, prisustvo izlučevina iz nosa, kao i bolove u prednjem delu lica ili iznad očiju.

Nakon toga, može biti potrebno izvršiti laboratorijske testove krvi kako bi se isključile bakterijske infekcije ili identifikovale eventualne promene u nivou belih krvnih zrnaca, što može ukazivati na upalu.

Potom, lekar može preporučiti rendgenski (RTG) snimak sinusa. Ovaj snimak pruža sliku unutrašnjosti sinusa i može pomoći u otkrivanju prisustva tečnosti ili drugih promena.

Za detaljniju analizu, često se preporučuje CT ili MR snimak sinusa. CT (kompjuterska tomografija) i MR (magnetna rezonanca) pružaju trodimenzionalne slike sinusa, omogućavajući lekaru bolji uvid u strukturu i eventualne nepravilnosti.

CT snimak, poznat i pod nazivom multislajsni skener (MTSC) koristi rendgenske zrake, dok MR koristi magnete i radio talase, što može biti posebno korisno za pacijente koji žele izbeći izlaganje rendgenskim zracima. Magnetna rezonanca daje najbolji snimak ukoliko se snimaju meka tkiva i samim tim je jako važna u dijagnostikovanju sinusitisa.

Ovi detaljniji testovi pomažu lekarima u preciznijoj dijagnozi i planiranju odgovarajućeg tretmana. Važno je napomenuti da lekar odlučuje o potrebi dodatnih testova na osnovu kliničke slike pacijenta i rezultata prethodnih ispitivanja.

Lečenje sinusitisa

Tretman sinusitisa varira u skladu s različitim uzrocima i težinom simptoma. Evo osnovnih smernica za lečenje:
Samolečenje
Isprobajte sledeće korake da smanjite začepljenost u sinusima:
  • Nanesite toplu, vlažnu krpu na lice nekoliko puta dnevno
  • Pijte puno tečnosti da razblažite sluz
  • Udišite paru 2 do 4 puta dnevno
  • Koristite ovlaživač vazduha
  • Koristite fiziološki rastvor za ispiranje sinusa
Budite oprezni sa upotrebom nazalnih dekongestiva u spreju bez recepta kao što su oksimetazolin (Afrin) ili neosinefrin. U početku mogu pomoći, ali njihova upotreba duže od 3 do 5 dana može pogoršati začepljenost nosa i dovesti do zavisnosti.

Lekovi
U većini slučajeva, antibiotici nisu potrebni za akutni sinusitis. Većina ovih infekcija prolazi sama od sebe.
Čak i kada antibiotici pomažu, oni mogu samo malo smanjiti vreme potrebno da infekcija nestane.

U nekom trenutku, lekar će razmotriti:
  • Ostale lekove na recept
  • Više testiranja
  • Upućivanje na specijaliste za uho, nos i grlo ili alergije.
Drugi tretmani za sinusitis uključuju:
  • Alergijske injekcije (imunoterapija) kako bi se sprečilo vraćanje bolesti
  • Izbegavanje izazivača alergija
  • Nazalni kortikosteroidni sprejevi i antihistaminici za smanjenje otoka, posebno ako postoje nazalni polipi ili alergije
  • Oralni kortikosteroidi
  • Operacija za proširenje otvora sinusa i drenažu sinusa. Većina gljivičnih infekcija sinusa zahteva operaciju. Operacija za popravku deformisanog septuma ili nosnih polipa može sprečiti da se stanje vrati.
Ažurirano: May 28, 2025 | Izdavač: Balkan Medic | O nama

Često postavljana pitanja

Sinusitis, ili rinosinusitis, je upala sluzokože koja prekriva sinuse, manifestuje se kroz simptome poput guste nosne sluzi, zapušenog nosa i bolova u licu. Najčešće nastaje kao posledica virusne infekcije poput prehlade.

Postoje četiri vrste sinusitisa: akutni (traje manje od četiri nedelje), subakutni (traje 4-8 nedelja), hronični (traje preko osam nedelja ili zbog ponovljenih infekcija) i povratni (tri ili više epizoda godišnje).

Lečenje sinusitisa zavisi od uzroka i težine simptoma i može uključivati upotrebu dekongestiva, inhalacija pare, kortikosteroidnih sprejeva, antibiotika kod bakterijskih infekcija, ili operaciju u teškim slučajevima. Važno je potražiti savet lekara za preciznu dijagnozu i tretman.

Termini i Definicije

Sinusitis označava upalu sinusa, koja može biti izazvana infekcijom, alergijama ili drugim faktorima. U zavisnosti od dužine trajanja, sinusitis može biti akutan, subakutan ili hroničan.

Sinusi su vazdušne šupljine smeštene u kostima lica i lobanje, koje su povezane sa nosnom šupljinom i imaju ulogu u umeravanju vazduha, smanjenju težine lobanje i rezonanci glasa.

Akutni sinusitis je kratkotrajna infekcija sinusa koja obično traje kraće od četiri nedelje. Simptomi uključuju zapušen nos, bol u predelu lica i gubitak čula mirisa.

Hronični sinusitis predstavlja dugotrajno oboljenje, trajanja dužeg od 12 nedelja, koje je karakterisano upornim simptomima, kao što su zagušenje nosa, sekret iz nosa i bol u predelu lica.

Alergijski rinitis je upala unutrašnjosti nosa izazvana alergenima, kao što su polen, prašina i životinjska dlaka. Simptomi uključuju kihanje, svrab nosa i očiju, i zapušenost nosa.
Podeli